Razlozi koji stoje iza različitih rokova trajanja pića u trgovinama

tube-in-tube pasterizatorRok trajanja pića u trgovinama često varira zbog nekoliko čimbenika, koji se mogu kategorizirati na sljedeći način:

1. Različite metode obrade:

Metoda obrade koja se koristi za piće značajno utječe na rok trajanja.

  • UHT(Ultra visoka temperatura) Obrada: Napitci obrađeni UHT tehnologijom zagrijavaju se na ekstremno visoke temperature (obično 135°C do 150°C) na kratko vrijeme, učinkovito ubijajući bakterije i enzime, čime se produljuje rok trajanja. Napitci tretirani UHT-om mogu trajati mjesecima ili čak godinu dana i obično ne zahtijevaju hlađenje. Ova se metoda obično koristi za mlijeko, gotovu kavu, čaj s mlijekom i slične napitke.
  • HTST (High Temperature Short Time) obrada: Napitci obrađeni HTST-om zagrijavaju se na nižu temperaturu (obično oko 72°C) i drže kratko vrijeme (15 do 30 sekundi). Iako je ova metoda učinkovita u ubijanju bakterija, nije tako moćna kao UHT, tako da je rok trajanja ovih pića obično kraći, obično zahtijevaju hlađenje i traju samo nekoliko dana do tjedana. HTST se obično koristi za svježe mlijeko i neke napitke s niskom kiselinom.
  • ESL (produženi vijek trajanja) obrada: ESL obrada je metoda toplinske obrade koja je između tradicionalne pasterizacije i UHT. Napitci se zagrijavaju na temperaturu između 85°C i 100°C nekoliko sekundi do minuta. Ova metoda učinkovito ubija većinu mikroorganizama uz očuvanje okusa i hranjivih tvari, produžujući rok trajanja na nekoliko tjedana ili mjeseci i obično zahtijeva hlađenje. ESL se široko koristi za mlijeko, gotove čajeve i voćne napitke.
  • Hladna preša: Hladno prešanje je metoda ekstrakcije sastojaka pića bez zagrijavanja, čime se bolje čuvaju hranjivi sastojci i okusi. Međutim, budući da nije uključena pasterizacija na visokoj temperaturi, mikroorganizmi se mogu lakše razvijati, tako da hladno prešana pića imaju vrlo kratak rok trajanja, obično samo nekoliko dana, i moraju biti u hladnjaku. Hladno prešanje se obično koristi za gotove sokove i zdrava pića.
  • Pasterizacija: Neka pića koriste pasterizaciju na niskoj temperaturi (obično između 60°C i 85°C) kako bi ubili mikroorganizme tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ovi napici obično imaju duži rok trajanja u usporedbi s hladno prešanim napicima, ali je još uvijek kraći od proizvoda tretiranih UHT-om, obično traje od nekoliko tjedana do mjeseci. Pasterizacija se često koristi za mliječne proizvode i pića.

2. Metoda punjenja:

Način punjenja ima izravan utjecaj na rok trajanja pića i uvjete skladištenja, posebno nakon toplinske obrade.

  • Vruće punjenje: Vruće punjenje uključuje punjenje spremnika napitcima koji su zagrijani na visoke temperature, nakon čega slijedi trenutno zatvaranje. Ova metoda sprječava ulazak zraka i vanjskih onečišćenja, čime se produljuje vijek trajanja. Vruće punjenje obično se koristi za mlijeko spremno za piće, napitke i juhe, često u kombinaciji s UHT ili ESL tretmanima.
  • Hladno punjenje: Hladno punjenje uključuje punjenje spremnika ohlađenim napicima i osiguravanje nepropusnosti. Ova metoda obično zahtijeva sterilno okruženje i koristi se za pića koja nisu podvrgnuta toplinskoj obradi, kao što su hladno prešani sokovi. Budući da ovi napitci nisu termički sterilizirani, moraju se čuvati u hladnjaku i imaju kraći rok trajanja.
  • Aseptično punjenje: Aseptičko punjenje odnosi se na punjenje spremnika u sterilnom okruženju, često korištenjem sterilnog zraka ili tekućina za uklanjanje svih mikroorganizama unutar spremnika. Aseptično punjenje obično se kombinira s UHT ili ESL obradom, što omogućuje skladištenje pića na sobnoj temperaturi dulje vrijeme. Ova se metoda obično koristi za mlijeko gotovo za piće, voćne sokove i slične napitke.
  • Vakuumsko punjenje: Vakuumsko punjenje uključuje punjenje spremnika i stvaranje vakuuma unutra kako bi se spriječio ulazak zraka. Smanjenjem kontakta sa zrakom produljuje se rok trajanja proizvoda. Ova se metoda koristi za proizvode koji zahtijevaju dulji rok trajanja bez obrade na visokoj temperaturi, kao što je neka tekuća hrana.

3. Način pakiranja:

Način na koji je piće pakirano također utječe na rok trajanja.

  • Zatvoreno pakiranje: Zatvoreno pakiranje (kao što je aluminijska folija ili kompozitni film) pomaže spriječiti ulazak zraka, svjetlosti i vlage u spremnik, smanjujući rast mikroba i time produžujući rok trajanja. Pića tretirana UHT-om često koriste zatvorenu ambalažu, koja može zadržati svježinu proizvoda mjesecima.
  • Ambalaža od staklene ili plastične boce: Ako ambalaža nije dobro zatvorena, piće može doći u kontakt sa zrakom i vanjskim bakterijama, skraćujući mu rok trajanja.
  • Flaširana pića za hlađenje: Neka pića zahtijevaju hlađenje čak i nakon pakiranja. Ovi napitci možda nemaju potpuno zatvorenu ambalažu ili možda nisu prošli intenzivnu toplinsku obradu, što rezultira kraćim rokom trajanja.

4. Aditivi i konzervansi:

Mnogi proizvodi od pića koriste konzervanse ili aditive za produljenje roka trajanja.

  • Konzervansi: Sastojci poput kalijevog sorbata i natrijevog benzoata inhibiraju rast mikroorganizama, produžujući tako rok trajanja napitka.
  • Antioksidansi: Sastojci poput vitamina C i vitamina E sprječavaju oksidaciju hranjivih tvari u napitku, čuvajući stabilnost okusa i boje.
  • Bez dodanih konzervansa: Neki proizvodi za piće tvrde da su "bez konzervansa" ili "prirodni", što znači da se ne dodaju konzervansi, a imaju kraći rok trajanja.

5. Sastav pića:

Sastojci u piću određuju koliko je kvarljivo.

  • Čisto mlijeko i mliječni proizvodi: Čisto mlijeko i drugi mliječni proizvodi (kao što su jogurt i milkshake) sadrže više proteina i laktoze, što ih čini osjetljivijima na rast bakterija. Obično im je potrebna učinkovita toplinska obrada kako bi se produžio rok trajanja.
  • Voćni napitci i čajevi: Napitci koji sadrže voćne sokove, šećere, arome ili boje mogu imati različite potrebe za čuvanjem i mogu utjecati na rok trajanja ovisno o specifičnim sastojcima koji se koriste.

6. Uvjeti skladištenja i transporta:

Način na koji se piće skladišti i transportira može imati značajan utjecaj na njegov vijek trajanja.

  • Hlađenje u odnosu na skladištenje na sobnoj temperaturi: Neka pića moraju biti u hladnjaku kako bi se spriječio rast bakterija i kvarenje. Ova pića obično imaju oznaku "zahtijeva hlađenje" ili "ohladiti nakon kupnje". UHT-tretirana pića, međutim, obično se mogu čuvati na sobnoj temperaturi dulje vrijeme.
  • Uvjeti prijevoza: Ako su pića izložena visokim temperaturama tijekom transporta, njihov rok trajanja može se skratiti, jer nepravilna kontrola temperature može ubrzati kvarenje.

7. Formulacija i obrada proizvoda:

Formulacija i obrada pića također utječu na rok trajanja.

  • Pića s jednim sastojkom u odnosu na miješana pića: Pića od jednog sastojka (kao što je čisto mlijeko) često sadrže više prirodnih sastojaka i mogu imati kraći rok trajanja. Miješani napitci (kao što su čaj s mlijekom, mlijeko s okusom ili gotova kava) mogu imati koristi od sastojaka koji produljuju rok trajanja.

Vrijeme objave: 7. siječnja 2025