Razlozi koji stoje iza različitih ročnih trajanja pića u trgovinama

Rok trajanja pića u trgovinama često varira zbog nekoliko čimbenika, koji se mogu kategorizirati na sljedeći način:

1 Različite metode obrade:

Metoda obrade koja se koristi za piće značajno utječe na njegov rok trajanja.

• Uht(Ultra visoka temperatura) obrada: Pića obrađena pomoću UHT tehnologije zagrijavaju se na izuzetno visoke temperature (obično 135 ° C do 150 ° C) u kratkom vremenu, učinkovito ubijajući bakterije i enzime, produžujući tako trajanje trajanja. Pića tretirana UHT-om mogu trajati mjesecima ili čak do godinu dana i obično ne zahtijevaju hlađenje. Ova se metoda obično koristi za mlijeko, spremna za piću, čaj od mlijeka i slična pića.
• HTST (visoko temperatura kratko vrijeme) obrada: Pića obrađena pomoću HTST -a zagrijavaju se na nižu temperaturu (obično oko 72 ° C) i drže se kratko vrijeme (15 do 30 sekundi). Iako je ova metoda učinkovita u ubijanju bakterija, nije tako moćna kao UHT, tako da rok trajanja ovih pića obično je kraći, obično zahtijeva hlađenje i traje samo nekoliko dana do tjedana. HTST se obično koristi za svježe mlijeko i neka pića s niskim kiselinama.
• ESL (produženi rok trajanja) obrada: Obrada ESL -a je metoda toplinske obrade koja pada između tradicionalne pasterizacije i UHT -a. Pića se zagrijavaju na temperaturu između 85 ° C i 100 ° C nekoliko sekundi do minuta. Ova metoda učinkovito ubija većinu mikroorganizama uz očuvanje okusa i hranjivih sastojaka, proširujući rok trajanja na nekoliko tjedana ili mjeseci, a obično zahtijeva hlađenje. ESL se široko koristi za mlijeko, čajeve spremne za piće i voćne pića.
• Hladna tiska: Hladna preša metoda je izvlačenja sastojaka pića bez topline, čime je bolje očuvanje hranjivih sastojaka i okusa. Međutim, budući da nije uključena pasterizacija visoke temperature, mikroorganizmi mogu lakše rasti, tako da pića hladno prešane imaju vrlo kratak rok trajanja, obično samo nekoliko dana i treba ih hladiti. Preša hladnoće obično se koristi za sokove i zdravstvena pića gotovih pića.
• Pasterizacija: Neka pića koriste pasterizaciju niske temperature (obično između 60 ° C i 85 ° C) za ubijanje mikroorganizama tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Ova pića imaju tendenciju da imaju duži rok trajanja u usporedbi s hladno prešanim pićima, ali su i dalje kraći od proizvoda tretiranih UHT-om, koji obično traju od nekoliko tjedana do mjeseci. Pasterizacija se često koristi za mliječne proizvode i pića.

2. Način punjenja:

Metoda punjenja ima izravan utjecaj na rok trajanja pića i uvjete skladištenja, posebno nakon toplinske obrade.

• Vruće punjenje: Vruće punjenje uključuje punjenje spremnika pićima koji su zagrijani do visokih temperatura, nakon čega slijedi neposredno brtvljenje. Ova metoda sprječava ulazak zraka i vanjskih onečišćenja, tako produžujući rok trajanja. Vruće punjenje obično se koristi za pripremljeno mlijeko, pića i juhe, često u kombinaciji s UHT ili ESL tretmanima.
• Hladno punjenje: Hladno punjenje uključuje punjenje spremnika pićima koja su ohlađena i osigurava tijesno brtvljenje. Ova metoda obično zahtijeva sterilno okruženje i koristi se za pića koja ne podvrgavaju toplinsku obradu, poput hladno prešanih sokova. Budući da ova pića nisu toplinska skuhana, moraju se pohraniti u hladnjaku i imati kraći rok trajanja.
• Aseptično punjenje: Aseptično punjenje odnosi se na punjenje spremnika u sterilnom okruženju, često koristeći sterilni zrak ili tekućine za uklanjanje bilo kakvih mikroorganizama unutar spremnika. Aseptično punjenje obično se kombinira s UHT ili ESL obradom, omogućavajući pića da se pohranjuju na sobnoj temperaturi tijekom dužeg razdoblja. Ova se metoda obično koristi za mlijeko koje se spremaju za piće, voćne sokove i slična pića.
• Punjenje vakuuma: Vakuumsko punjenje uključuje popunjavanje spremnika i stvaranje vakuuma iznutra kako bi se spriječio ulazak zraka. Smanjivanjem kontakta zrakom, rok trajanja proizvoda se proširuje. Ova se metoda koristi za proizvode koji zahtijevaju duži rok trajanja bez visokotemperaturnog tretmana, poput neke tekuće hrane.

3. Metoda pakiranja:

Način na koji se pakira napitak također utječe na njegov rok trajanja.

• Zapečaćeno pakiranje: Zapečaćeno pakiranje (poput aluminijske folije ili kompozitnog filma) pomaže u sprječavanju zraka, svjetla i vlage da uđu u spremnik, smanjujući rast mikroba i na taj način proširuje rok trajanja. Pića tretirana UHT-om često koriste zapečaćeno pakiranje, što proizvode mogu održavati svježim mjesecima.
• Pakiranje staklene ili plastične boce: Ako pakiranje nije pravilno zapečaćeno, napitak može doći u kontakt s zrakom i vanjskim bakterijama, skraćujući svoj rok trajanja.
• Pića u bocama za hlađenje: Neka pića zahtijevaju hlađenje čak i nakon pakiranja. Ova pića možda nemaju potpuno zapečaćeno pakiranje ili nisu prošli intenzivnu toplinsku obradu, što rezultira kraćim rokom trajanja.

4. Aditivi i konzervansi:

Mnogi proizvodi pića koriste konzervanse ili aditive kako bi proširili svoj rok trajanja.

• Konzervansi: Sastojci poput kalijevog sorbata i natrijevog benzoata inhibiraju rast mikroorganizama, proširujući na taj način rok trajanja pića.
• Antioksidanti: Sastojci poput vitamina C i vitamina E sprječavaju oksidaciju hranjivih sastojaka u piću, očuvanje okusa i stabilnosti boja.
• Nema dodanih konzervansa: Neki proizvodi pića tvrde da su "bez konzervansa" ili "prirodni", što znači da se ne dodaju konzervansi, a oni imaju tendenciju da imaju kraći rok trajanja.

5. Sastav pića:

Sastojci u piću određuju koliko je to pokvarljivo.

• Čisto mlijeko i mliječni proizvodi: Čisto mlijeko i drugi mliječni proizvodi (poput jogurta i mliječnih kolača) sadrže više proteina i laktoze, što ih čini osjetljivijim na rast bakterija. Obično je potrebna učinkovita toplinska obrada da bi se produžila rok trajanja.
• Voćna pića i čajevi: Pića koja sadrže voćne sokove, šećere, okuse ili boje mogu imati različite potrebe za očuvanjem i mogu utjecati na rok trajanja ovisno o određenim korištenim sastojcima.

6. Uvjeti skladištenja i transporta:

Kako se piće pohranjuje i transportira može imati značajan utjecaj na svoj rok trajanja.

• Hlađenje u odnosu na skladištenje sobne temperature: Neka pića moraju biti u hladnjaku kako bi se spriječilo rast i kvarenje bakterija. Ova pića obično se označavaju "zahtijeva hlađenje" ili "hladnoću nakon kupnje." Pića tretirana UHT-om, međutim, obično se mogu čuvati na sobnoj temperaturi tijekom dužeg razdoblja.
• Uvjeti transporta: Ako su pića izložena visokim temperaturama tijekom transporta, njihov rok trajanja može biti skraćeno, jer nepravilna kontrola temperature može ubrzati kvarenje.

7. Formulacija i obrada proizvoda:

Formulacija i obrada pića također utječu na njegov rok trajanja.

• Jednostruki pića sa sastojcima u odnosu na miješana pića: Jednostruki sastojak pića (poput čistog mlijeka) često sadrže više prirodnih komponenti i mogu imati kraći rok trajanja. Pomiješana pića (poput mliječnog čaja, aromatiziranog mlijeka ili gotova kava) mogu imati koristi od sastojaka koji pomažu u produženju roka trajanja.